Galerije

Iz davnih vremena

TRADICIJA KLAPA I KLAPSKE PJESME kakvu danas poznajemo i formira se sredinom 19. stoljeća u vrijeme kada su se profilirali kulturni pa tako i glazbeni identiteti mediteranskih gradica na našoj obali i otocima, posebice u Dalmaciji.

Javlja se u pučkim slojevima kao rezultat sklada postojećeg duhovnog stanja u mediteranskim gradićima toga doba - višeglasje, glavnu značajku ovog načina pjevanja, karakterizira sklad u pjevanju koji se postiže zajedničkim naporima svih sudionika u izvedbi.

Koliko je "Klapa" prihvaćena u Dalmaciji, a i šire, pokazuje i podatak da je 1998.g. bilo registriranih 80-tak klapa, a 2008.g. se taj broj povećao na preko 350.

Komentara (1) | Idi na komentare »

Od svukud po malo

NAZIV dalmatinska klapska pjesma, s druge strane, relativno je novijeg datuma i veže se uz pojavu organiziranog klapskog pjevanja, preciznije uz 1967. godinu kad je u Omišu osnovan Festival dalmatinskih klapa.

Naziv je uveden da bi se jasnije odredila pojava u odnosu na svekoliku i slojevitu folklornu vokalnu glazbu u Dalmaciji.

Komentara (2) | Idi na komentare »

Kol ko je vrimena

TRADICIONALNA KLAPA preferira spontano pjevanje tzv. pjevanje na uho. Taj način pjevanja predstavlja slobodno pjevanje - improviziranje bez pomoći notnih zapisa ili aranžmana.

Pjesmu obično zapocinje prvi tenor koji ima najvažniju ulogu u klapi, drugi tenor ili šekondo ga uhvati za tercu ispod (petaje se), bariton daje uja pismi, kompletirajući akord dok basi ili profodna ruju po trima osnivnim tonovima ili paralelno s melodijom drugog tenora ako im to tog trenutka više odgovara.

Tehnike pjevanja se različite (otvoreno grlo, nazalno, serenadno sotto voce ili falšet pivanje) i odredene su uglavnom mjesnom tradicijom.

Komentara (1) | Idi na komentare »

Sa snimanja spota Naše Malo Misto

HOMOFONO PJEVANJE je isključivo karakteristika tradicionalne klape, a moderna ili festivalska klapa uz taj način koristi i druge stilove vokalnog glazbovanja. Ponekad i uz glazbala, najčešće mandolinu i gitaru.

Režiranje i snimanje spota Naše Malo misto samo je još jedna od vrlina Klape Jelsa.

Komentara (1) | Idi na komentare »

Klapsko pjevanje u koli

KLAPSKE SU PJESME u prvoj redu homofoni napjevi, prepoznatljivi po svojoj unutrašnjoj glazbenoj strukturi, kretanju melodijskih linija glasova, harmonijskoj konstrukciji i sadržaju tekstova.

Najčešca forma klapskog višeglasja je troglasje ili četveroglasje. Pjesme su spjevane u duru, a harmonijsku osnovu čine tonički, subdominantni ili dominantni četverozvuk (u više slučajeva kreće se u paralelnim kvintama ili oktavama).

Tekstovi klapskih pjesama uglavnom su ljubavnog karaktera, od naglašeno poetskog, preko vedrog optimističnog i šaljivog, pa čak i do neprirodna i pretjerana sentimentalizma.

Komentara (1) | Idi na komentare »

Jurica Bošković - voditelj klape

Jurica Bošković rođen je 1979. godine u Supetru na Braču. Osnovnu i srednju školu završio je u Bolu na Braču. Od 1997. godine živi i djeluje u Zagrebu, gdje je upisao Fakultet elektrotehnike i računarstva, a 2004. studij etnologije i fonetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1998. g. stalni je honorarni član zbora HRT-a, a pjevao je i u zboru HNK u Zagrebu, te AZ Palma.

Osnovao je šest uspješnih klapa (Dišpet, Braciera, Ćakulone, Mirakul, Broč, Petrada), a surađivao je u radu i pomogao u osnivanju mnogih drugih. Sa svojim klapama osvojio je preko dvadeset nagrada na našem najznačajnijem Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu (Dišpet 8, Mirakul 4, Ćakulone 2, Braciera 1, Broč 1, nagrađene skladbe koje su izvele njegove klape na Novim skladama: Sagena 3, Braciera 3), Večerima dalmatinske pisme u Kaštelima (Braciera 4), te ostalim festivalima. 2006. godine dobitnik je godišnje nagrade klapskog web portala Na klapski način., te s klapom Braciera godišnje nagrade Općine Bol.

2007. godine, na međunarodnom festivalu u Veroni (Concorso internazionale di canto corale) sa klapama Dišpet i Braciera osvojio je dvije zlatne plakete i prva mjesta u njihovim kategorijama. Iste godine na međunarodnom festivalu u Pragu (17th International Festival of Advent and Christmas Music with Petr Eben´s Prize 2007) s klapom Dišpet osvojio je zlatnu plaketu, nagradu Vitez kategorije za najbolji ansambl u kategoriji komornih zborova, posebnu nagradu za Najbolju folklornu izvedbu, te nagradu Laureat festivala, tj. ukupno prvo mjesto u svim kategorijama u konkurenciji 69 zborova iz cijelog svijeta.

Te godine je s klapom Ćakulone na međunarodnom festivalu u Bratislavi (II. International Festival of Advent and Christmas Music) osvojio također zlatnu plaketu. 2008. g. na međunarodnom festivalu u Bratislavi (Slovakia cantat) s klapom Dišpet osvojio je zlatnu plaketu, kao i na 9. natjecanju pjevačkih zboraova – Zagreb 2008., na kojem je klapa Dišpet osvojila zlatnu plaketu i najviše bodova u svim kategorijama.

Inicirao je i organizirao godišnje Gala koncerte dalmatinskih klapa grada Zagreba koji se od 2001. svake godine tradicionalno održavaju u KD Vatroslava Lisinskog (nekad i na ŠRC Šalata) i predstavljaju krunu sezone klapa u Zagrebu. 2006. godine pokrenuo je Ciklus koncerata dalmatinskih klapa grada Zagreba u HGZ-u. Inicirao je i Susrete klapa otoka Brača, a organizator je i godišnjih susreta i seminara za klapske pjevače i voditelje u svom rodnom Bolu. Organizirao je brojne tematske, autorske koncerte i druga klapska događanja. Inicirao je i pokrenuo osnivanje Hrvatske udruge klapa čiji je i prvi predsjednik.

Sa svojim klapama izdao je 7 CD-eva (Dišpet: …za dišpet i Rusulica, Braciera: Klapa Braciera, Mirakul: Prvo dite, Ćakulone: Zaprećona iskra, Sagena (kao pjevač): Klapa Sagena …in concert i Jubav je takova), a kao glazbeni producent zajedničke tematske CD-eve zagrebačkih klapa: Svitla noć (korizmeni napjevi), Došli smo van kolendati (kolende i božićne pjesme iz Dalmacije), Estradni hitovi na klapski način, Došli smo Van kolendati 2, i dvostruki CD Krešimir Magdić – Pisme o' vrimena.

Kao suradnik Aquarius recordsa producent je brojnih klapskih i drugih folklornih izdanja. Sa svojim klapama ili osobno četiri je puta bio nominiran za hrvatsku diskografsku nagradu Porin, a 2007. je s klapom Dišpet u kategoriji Najbolje folklorne pjesme godine i dobitnik te nagrade (U zemju latinsku).

Komentara (2) | Idi na komentare »

Na vrh »